“Ako se poslužimo riječima pjesnika ‘domovina se brani ljepotom i lijepim vaspitanjem’, onda bi trebalo da svaki pojedinac, sam sebi bude cenzura, zastava, himna, grb, da kaže, preko ovoga neću”, kazao je reditelj Blagota Eraković.
No, zakon je tu za one umjetnike koji neće sebe cenzurisati. Zakonskim rješenjima predviđene su sankcije za pravno lice koje upotrijebi grb ili zastavu u umjetničkom stvaralaštvu na način kojim se narušavaju javni moral, ugled i dostojanstvo Crne Gore.
“Umjetnici svuda, sirom svijeta, u svakom trenutku, koriste nacionalne simbole, zastave, i grbove da bi iskazali svoj stav prema nacionalnoj zajednici, da bi kazali sta oni očekuju od nacionalne zajednice, i niko ih ne globi”, kazala je pozorišna kritičarka “Kultura Kolektiv” Nataša Nelević.
“Bilo koji zakon koji donosi zabrane vezano za korišćenje bilo čega u jeziku umjetnosti je zapravo jezik cenzure”, smatra reditelj “Kultura Kolektiv” Mirko Radonjić.
Iz Ministarstva kulture, ipak, poručuju da je Ustavom Crne Gore zagarantovana zabrana cenzure, a da su izmjene i dopune Zakona o državnim simbolima usaglašene sa Ustavom.
“Intencija zakonskih normi nije postizanje cenzure i ograničavanja umjetničkog izražavanja, već obaveza poštovanja državnih simbola, njihova upotreba i zaštita, a u prilog govori činjenica da od donošenja zakona, 2004. godine, umjetnička javnost nije izrazila stav o ugroženosti umjetničkog izraza uopšte”, navodi se u saopštenju Ministarstva kulture.
No, Izmjene i dopune zakona učinile su vidljivim obavezu umjetnika da se drže pravila. Nameće se i pitanje ko to može da procijeni koje umjetničko djelo narušava javni moral.
“Ističemo da se ovaj zakon prvenstveno bavi preventivom. Očigledno je da dugi niz godina umjetnici nijesu naišli na problem prilikom upotrebe državnih simbola, pa vjerujemo da neće ni ubuduće. Ako ipak bude kršenja zakona u ovom dijelu, time će se baviti nadležni organi”, dodaje se u saopštenju Ministarstva kulture.
“Ja mislim da niko u okviru sudskih praksi, nema nikakvo pravo da procjenjuju da li jedan umjetnik krši javni moral”, kazala je Nelević.
“Uz svo dužno poštovanje prema sudijama, mislim da u tom smislu nijesu kompetentni da donose takve odluke”, kazao je Radonjić.
I reditelj Blagota Eraković kaže da je protiv ograničenja svih sloboda, ali naglašava da se mora voditi računa na koji način koristimo nacionalne simbole, i u umjetnosti.
“Ima onih koji vode pozorišta, filmske ekipe, televiziju, slobodne grupe, vode računa da državu za koju smo se borili 100 godina ne prljaju na jedan nedostojan način”, kazao je Eraković.
Tanka je granica između banalnosti i kreacije ističe reditelj Eraković, ali tu granicu treba da prepoznaju umjetnici a ne zakonodavci. No, Ministarstvo kulture koje je često u javnosti prozivano da preduzme odgovarajuće mjere u cilju zaštite državnih simbola, čini to i umjetnosti.
Izvor: rtcg.me
