Načelnica u Ministarstvu prosvjete Tamara Milić kazala je da ove godine dominira fizičko nasilja u školama i pozvala direktore škola da u informacioni sistem ažurnije unose podatke o incidentima. Ona je kazala da svi zaposleni moraju da rade na prevenciji vršnjačkog nasilja.
"Prošle godine smo uradili analizu podatka iz MEIS-a i ona nam je pokazala da smo imali najveći broj slučajeva sajber nasilja jer su nam učinici jedan značajan period proveli na internetu i društvenim mrežama. Prije 10 dana smo ponovo analizirali podatke za ovu godinu i došli do podataka da je potebno da se detaljnije unose podaci o slučajevima nasilja. Možete očekivati da ćemo započeti edukaciju u nekih 80 škola koje smo izvukli putem informacionog sistema. Edukacija će biti u četiri grupe i ticaće se prevencije vršnjačkog nasilja, upravljanja nekim nepoželjnim oblicima ponašanja i drugim problemima. Obuka će početi u decembru", ističe Milić.
Ona navodi da previše targetiramo djecu i stavljamo im na teret da su krivci.
"Moramo biti svjesni da oni u školu donose neka svoja iskustva i probleme i onda se dešavaju ovakve stvari. Ne bih voljela da imamo praksu u školama koja je isključivo vezana za sankcionisanje, samo se probjegava represivnim mjerama, isključivanjima iz škole. Mislim da ne treba da posežemo na sankcijama nego da prevencijom pokušamo da dođemo do rješenja. Ne mogu samo pedagozi i piholozi brinuti o prevenciji nasilja, već moraju da se uključe svi zaposleni u školama", ističe Milić.
Savjetnik u Odsjeku za istraživanje Vojin Cicmil kazao je da većina školskih timova za prevenciju nasilja među djecom inferiorno i neodgovorno sporovodi svoje zadatke.
"Većina škola ne sprovodi programe za prevenciju nasilja. Od 40 izvješataja koje smo dobili o prevenciji nasilja, samo možda dva zadovoljavaju kriterijume. Gledajući stanje u školama na osnovu izvještaja stiče se utisak da je sve kako treba. U školama vlada potpuno indiferentno stanje i nezainteresovanost da se bave problemom nasilja. Iz mog nadzornog iskustva, to je etos u školi, gdje su naruženi međuljudski odnosi bilo između nastavnika ili nastavnika i roditelja, dolazi do vršnjačkog nasilja", kaže Cicmil.
V.d. direktora Zavoda za školstvo Zoja Bojanić Lalović ocijenila je da su prosvjetni radnici u nastojanju da postignu određene nivoe obrazovanja sa djecom zaboravili na vaspitnu ulogu tog poziva.
"Mi moramo da budemo podrška školama i da im damo stručne savjete. Ovo je posljedica dešavanja u društvu i to se odražava na ovu oblast. Mi smo ustanovili određene procedure i u narednim danima biće obavljena savjetovanja sa svim direktorima škola. Cilj je i da odgovorimo na sva pitanja timova za prevenciju nasilja", kazala je Bojanić Lalović.
Stari podaci o svakom četvrtom djetetu koje je doživjelo nasilje
Radoje Novović iz Zavoda za školstvo je kazao da je istraživanje prije 15 godina pokazalo da je svako drugo dijete bilo izloženo nekoj vrsti nasilja, da bi istraživanje iz 2018. godine pokazalo da je došlo do smanjenja nasilja.
"Istraživanje koje je uradilo Udruženje Roditelji pokazalo je da je svako četvrto dijete bilo izloženo nekoj vrsti nasilja, što znači da je nakon 15 godina taj broj duplo manji. Učenici treba da prijave svaki vid nasilja. Ono se najčešće dešava u hodnicima i u dvorištu škole. Postoji emocionalno, socijalno i fizičko nasilje. Vidimo da su djeca sve češće izložena i sajber nasilju zbog korišćenja interneta. Na ovom problemu moramo svi zajedno da radimo. Mi smo 2004. godine počeli da uvodimo program koji je pokazao dobre rezultate", navodi Novović.
