Trenutno je u Crnoj Gori zabranjen uvoz živih svinja iz Srbije, kako za klanje tako i za reprodukciju i tov, a iste mjere važe i za Sjevernu Makedoniju.
“Meso iz zemalja Evropske unije, kao i žive svinje uvoze se samo iz objekata koji se nalaze na listi odobrenih objekata od strane EU odnosno sa područja koja nijesu zahvaćena afričkom kugom svinja”, pojašnjava Đaković.
Glavni prenosioci ove bolesti su divlje svinje čije se kretanje ne može kontrolisati. Tokom prošle godine kontrolisani su uzorci od oko 500 divljih svinja metodama molekularnog (PCR) i seroloških ispitivanja.
Prema Đakovićevim riječima, ni u jednom uzorku nije utvrđeno prisustvo afričke kuge svinja.
“Rađena su ispitivanja i kod domaćih svinja sa farmi, ali i svježeg mesa na uvozu. Naravno sa kontrolama, koje će biti još intenzivnije u 2023. godini”, ističe Đaković.
On kaže da Uprava kojom on rukovodi, Specijalistička veterinarska laboratorija ali i veterinarske ambulante čine sve da spriječe pojavu afričke svinjske kuge na teritoriji Crne Gore.
Đaković pojašnjava da se afrička svinjska kuga ne prenosi na čovjeka, ali je veoma opasna, jer bi se pojava ove bolesti negativno odrazila na našu ekonomiju kroz uništavanje farmi u zaraženom području, ali i kroz zabranu prodaje i izvoza proizvoda od svinjskog mesa iz Crne Gore.
“Naravno ova bolest je veoma opasna za populaciju svinja jer gotovo svaka zaražena životinja ugine”, ističe Đaković.
"Pojava ove bolesti negativno bi se odrazila na našu ekonomiju kroz uništavanje farmi u zaraženom području, ali i kroz zabranu prodaje i izvoza proizvoda od svinjskog mesa iz Crne Gore".
Uprava u 2023. godini, a pod pokroviteljstvom EU planirala kampanju kako bi podigla svijest i kako bi javnost bila bolje upućena u to kako spriječiti afričku kugu svinja.
“Važno je pojasniti načine postupanja ukoliko se bolest ipak pojavi ovdje, prije svega mislim na saradnju sa nadležnim institucijamakao što su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Lovačkim savezom i lovačkim društvima, Veterinarskom komorom Crne Gore, Specijalističkom veterinarskom laboratorijom, ali najviše prema onima na koje se najviše odnosi, a to su farmeri, prerađivači mesa, kao i krajnji potrošači”, ističe Đaković.
Preporuke za gazdinstva
Oni koji na svojim gazdinstvima imaju svinje, moraju da spriječe direktan kontakt domaćih sa divljim svinjama i drugim divljim životinjama, ali i da izbjegavaju da puštaju svinje van gazdinstva.
“Ne treba hraniti svinje pomijama. Osobe koje su bile u kontaktu sa divljim svinjama moraju dobro oprati i dezinfikovati odjeću i obuću, obavezna je prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru”, neke su od preporuka na sajtu Uprave.
Potrebno je postaviti dezo barijere na ulazu i izlazu u objekat gdje se drže svinje, ali i sprovesti mjere zaštite životinja od krpelja.
“Jedina efikasna mjera za sprečavanje unošenja virusa ove bolesti je visok nivo biosigurnosnih mjera na farmama, klanicama i u lovištima kao i kontrola na graničnim inspekcijskim mjestima. Obolijevaju isključivo domaće i divlje svinje, svih kategorija. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje”, piše na sajtu Uprave.
Oboljenje se manifestuje iznenadnim uginućem jedne ili više svinja, gubitkom apetita, potištenošću, povišenom tjelesnom temperaturom, krvarenjem po koži - najčešće po ušima, njušci, repu, nogama, stomaku, bočnim stranama trupa, krvavim prolivom, pobačajima, nesigurnošću pri hodu, otežanim disanjem, kašljanjem i povraćanjem.
