To piše u predlogu urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za izradu tehničke dokumentacije za ove objekte, na koje je Vlada dala saglasnost.
Vrijednost ove dvije solarne elektrane je 29,1 miliona eura, s tim da je “B1” vrijedna 6,6 miliona, a “B2” oko 22,5 miliona eura. EPCG osim ovih, na Kapinom polju gradi još dva postrojenja vrijedna sedam miliona eura i to “L1” i “L2”, za koje su UTU uslovi već obezbijeđeni i raspisani tenderi za nabavku opreme.
Solarna elektrana “B2” planirana je u katastarskoj opštini Štedim na površini od 459.208 kvadrata. Elaborat tehničko-tehnoloških karakteristika ove elektrane je uradila danilovgradska kompanija “Jawel”, po kome se očekuje da će njena maksimalna instalisana snaga biti 37,6 megavata.
“Očekivana godišnja proizvodnja u prvoj godini iznosi oko 52.081 gigavat časova. Tehničkom dokumentacijom treba predvidjeti uslove i mjere za zaštitu životne sredine u skladu sa odredbama Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakonom za zaštitu prirode na osnovu urađene procjene uticaja na životnu sredinu. U početnoj fazi projektovanja sačuvati sve vitalne primjerke biljnog materijala i uklopiti ih u buduće projektantsko rješenje”, piše u predlogu UTU za ovu elektranu.
Solarna elektrana “B1” se gradi na istom mjestu i susjednoj parceli, ali joj je ukupna površina viša od 160 hiljada kvadrata. Kompanija “Jawel” je uradila elaborat karakteristika i za ovaj projekat, po kome će njena maksimalna snaga biti 11,43 megavata. Očekuje se da ova elektrana u prvoj godini proizvede oko 15,79 gigavat časova.
U Nikšiću se osim ovih projekata na Kapinom polju, grade i solarne elektrane na tri mjesta uz Krupačko jezero, kao i u Ozrinićima, a EPCG planira da kroz 23 projekta ukupne vrijednosti 512,42 miliona eura do kraja 2027. godine poveća kapacitete solarnih, vjetroelektrana i malih hidroelektrana...
EPCG je je u skladu sa svojim dugoročnim ciljevima i strategijom održivosti u posljednjih nekoliko godina inicirala veći broj projekata koji imaju za cilj korišćenje električne energije iz obnovljivih izvora.
“Jedno od suštinskih pitanja u vezi sa srednjoročnom i dugoročnom strategijom razvoja proizvodnje električne energije u Crnoj Gori je očuvanje energetske stabilnosti, što podrazumijeva što manju zavisnost od uvoza energije odnosno težnju ka većoj energetskoj nezavisnosti. Preduslovi za to su izgradnja novih elektrana iz obnovljivih izvora (solarnih i vetroelektrana) i iskorišćenje zasada neiskorišćenog potencijala rijeka, odnosno, hidropotencijala, kao i da se obavi optimalno planiranje energetskog miksa solarnih i vjetroelktrana i da se maksimalno iskoriste i izgrade novi balansni i bilansni kapaciteti”, saopšteno je ranije iz EPCG.
