Statistika je pokazala da je riječ o padu od 18 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.
“Izvoz robe imao je vrijednost od 199,9 miliona eura, a uvoz 1,21 milijardu. U odnosu na isti period prethodne godine, izvoz je bio manji za 12,5, a uvoz za 18,7 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,4 odsto i veća je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 15,2 odsto”, precizirali su u Monstatu.
Prema podacima, uvoz je bio najveći u martu kada je iznosio 205 miliona eura, dok smo najviše izvezli u junu, ukupno 34,78 miliona eura.
Uvoz hrane i živih životinja za sedam mjeseci ove godine je iznosio 231,8 miliona eura.
Od toga, skoro 53 miliona se odnose na meso, 26 miliona na mliječne proizvode i jaja, dok je za uvoz povrća i voća izdvojeno 38,7 miliona eura.
Izvoz hrane, prema podacima Monstata, vrijedio je 13,3 miliona eura.
Država je za uvoz pića opredijelila skoro 28 miliona, a za duvan i duvanske proizvode 6,6 miliona eura. Od izvoza cigareta smo zaradili 1,8 miliona, dok je izvoz pića iznosio šest miliona eura.
Crna Gora je do kraja jula izvezla i 26,47 miliona eura električne energije, dok je istovremeno uvezla 26,52 miliona.
Uvoz nafte i naftnih derivata iznosio je 63 miliona eura, dok smo na strano tržište izvezli 3,4 miliona eura goriva.
Od početka godine do kraja jula, iz Evrope u Crnu Goru je stiglo više od milijardu eura robe, dok smo na to tržište izvezli skoro 182 miliona.
Iz Azije smo uvezli 179 miliona, Kine 122 miliona, Amerike 27,2 miliona, Afrike 4,5 miliona eura, dok je sa tržišta Švajcarske i Turske stiglo 20,4 miliona, odnosno 67,2 miliona eura.
Kada je riječ o izvozu u te zemlje, na azijsko tržište je stiglo 15 miliona eura crnogorskih proizvoda, 13,2 miliona na kinesko, milion na američko, dok smo u Afriku izvezli 1,8 miliona eura.
U Švajcarsku i Tursku smo poslali 3,88 miliona, odnosno 9,87 miliona eura.
Vrijednost uvoza iz Brazila je 5,3 miliona eura, Japana skoro 9,7 miliona, dok je iz Okeanije stiglo 503.000 eura robe. Crna Gora je na adrese tih zemalja, redom, izvezla 10.000 eura, 261.000 i 15.000 eura.
U zemlje potpisnice Sporazuma o osnivanju srednjoevropske zone slobodne trgovine (CEFTA), Crna Gora je izvezla ukupno 80,92 miliona eura, dok je vrijednost uvoza iz tih država iznosila 349,7 miliona eura.
Prema podacima Monstata, najviše smo uvezli iz Srbije, 236 miliona eura, dok smo u tu zemlju izvezli 49,5 miliona eura proizvoda.
Iz Bosne i Hercegovine smo uvezli 73,5 miliona, a izvezli 10,4 miliona eura.
Iz Albanije je stiglo 22,8 miliona eura, dok smo za sedam mjeseci ove godine na to tržište poslali 6,33 miliona eura.
Nakon Srbije, najviše smo izvezli na Kosovo, 12,25 miliona eura, dok smo sa tog tržišta uvezli tri miliona eura proizvoda.
Iz Sjeverne Makedonije na našu granicu je stiglo 14 miliona, a poslali smo 2,3 miliona eura.
U Moldaviju, takođe potpisnicu CEFTA, nijesmo izvezli ni euro, dok je sa tog tržišta u našu zemlju stiglo 139.000 eura.
Vrijednost uvoza iz zemalja EU iznosila je 562,3 miliona eura, dok smo od januara do jula izvezli skoro 85 miliona na to tržište.
Od tog iznosa, najviše naših proizvoda, vrijednih 20 miliona, našlo se u Sloveniji. Slijedi Mađarska gdje smo izvezli 15,4 miliona eura, Njemačka sa skoro deset miliona i Austrija gdje smo poslali devet miliona eura naših proizvoda.
Najmanje smo izvezli u Letoniju, ukupno 1.000 eura.
Slijede Estonija i Finska sa po 8.000 i 6.000 eura, dok u Portugaliju nijesmo izvozili Kada je riječ o uvozu, najviše robe, u vrijednosti od 111,6 miliona eura, nabavljali smo iz Njemačke.
Iz Italije smo uvezli 79 miliona, Hrvatske 65 miliona eura, po 28 miliona iz Austrije i Francuske i 26,5 miliona eura iz Španije.
Najmanja vrijednost uvoza, u iznosu od 4.000 eura, stigla je sa Malte.
Najviše zastupljene mašine, metali, čelik
Statističari su ukazali da su u izvozu najviše zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 47 miliona eura. Njih, između ostalog, čini 34,4 miliona eura obojenih metala i 8,2 miliona eura gvožđa i čelika.
“U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 279,5 miliona eura koje čine 76,5 miliona eura drumskih vozila, 57,5 miliona eura električnih mašina, aparatai uređaja i ostalo”, naveli su u Monstatu.
Potrošačke cijene neznatno niže
Monstat je saopštio i podatke o cijenama proizvoda i usluga lične potrošnje koje su u julu, u odnosu na jun, u prosjeku bile niže 0,3 odsto.
“Potrošačke cijene su u julu, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile niže 0,5 odsto. Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena odjeće, cipela i ostale obuće, povrća, mlijeka, sira i jaja, voća i opreme za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike”, naveli su u Monstatu.
Kako su dodali, po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u julu je, u odnosu na jun, zabilježen pad cijena u grupama odjeća i obuća 3,6 odsto, hrana i bezalkoholna pića 0,5 odsto, rekreacija i kultura 0,3 odsto i komunikacije i hoteli i restorani po 0,2 odsto.
Izvor: Dnevne novine
