Ovakve inicijative, već tradicionalno, umnožavaju se kako se približavaju izbori. Direktor NVO Incijativa direktne demokratija Borislav Đurišić ističe da političari dobro znaju šta građane najviše interesuje, pa se utrkuju ko će ponuditi više, ne obazirući se previše na na to da li taj ekonomski populizam može dovesti do bankrota države.
Predlaganje i obećavanje većih primanja predizborni je adut na koji partije igraju gotovo uvijek u susret izlasku građana na birališta. Iako nas od zvanične kampanje dijele mjeseci, partije uveliko izlaze sa takvim predlozima-od povećanja dječjeg dodatka, pa do "Euro modela", najkrupnijeg obećanja koje dolazi iz kabineta premijera i lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, a koje predviđa znatno povećanje zarada.
Po Đurišićevom mišljenju, iako je jasno da su ova obećanja i inicijative vremenski usklađeni sa izbornim procesom i da su svi svjesni da je posrijedi politički manevar, veliki broj birača uopšte neće negodovati zbog toga.
“Ne očekujem da će povećanje plata izazvati značajnije nepovjerenje. Građani će konkretno osjetiti veća primanja i lakše podnositi rastuće troškove života. Malo ko će odbiti veću platu danas zbog nekih mogućih ekonomskih problema za nekoliko godina. Hoće li biti dovoljno prihoda za penzioni fond? Hoćemo li zbog nedostatka novca postepeno ulaziti u privatizaciju zdravstvenog i penzionog sistema? O tome ćemo, izgleda, brinuti tek poslije izbora”, kazao je Đurišić za "Dan".
To što se isti obrazac ponavlja pred svake izbore, kako ističe, ne znači da se birači potcjenjuju, već da političari odlično znaju šta ih najviše interesuje.
“Vidimo da se gotovo niko ne usuđuje da se usprotivi najavljenom povećanju zarada. Sve partije nude svoja povećanja primanja, tvrdeći da su njihova rješenja realnija i održivija. Suštinski, svi se takmiče u ekonomskom populizmu, koji nas bez ozbiljne ekonomske osnove može dovesti i do bankrota. Ipak, takav populizam je svakako manje opasan od nacionalnog populizma, kojim smo u vrijeme vladavine DPS-a bili dovedeni na ivicu ozbiljnih društvenih sukoba”, naglašava on.
Kako dodaje, građani pamte ranije reforme kojima su povećavane plate i upravo iz toga u najvećoj mjeri potiče popularnost premijera Spajića, iz koje PES crpi svoju političku snagu.
“Zato mislim da će mnogi građani vlastima progledati kroz prste zbog neispunjenih obećanja, izostanka ozbiljne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nedostatka sistemskih reformi i nepromijenjenog izbornog sistema. Sve je to važno, ali je građaninu koji jedva sastavlja kraj s krajem povećanje plate mnogo bitnije i konkretnije. Vlast, dakle, ne potcjenjuje birače, već vrlo dobro računa na njihove trenutne potrebe i slabosti”, kazao je Đurišić.
Prema njegovoj ocjeni, povećanje zarada planirano je od Nove godine i građani će u džepu imati više novca prije izbora, dok priča o jeftinim stanovima kroz projekat "Velje brdo", koji je aktuelan još od lokalnih izbora u Podgorici, ima drugačiji cilj.
"Iza te priče kriju se drugačiji lukrativni ciljevi. Ovim projektom je planirano da država privatnim kompanijama plaća kvadrat stana po tržišnoj cijeni od 3.000 eura, a da ga građanima prodaje za 1.000, što će otvoriti ogroman prostor za korupciju, izvlačenje javnog novca i stvaranje privilegovanih firmi. Uz to, "Velje brdo" će, ako se tako realizuje, podstaći dalju centralizaciju stanovništva i novca u Podgorici, dok će sjever nastaviti da se prazni. Građanin će biti zadovoljan stanom ispod tržišne cijene, ali je presudno koliko će taj stan koštati državu i ko će zaraditi na njegovoj izgradnji", ukazuje Đurišić.
