Mještanin Milisav Čvorović, kaže da je Mokro nekada bilo puno stanovnika, đaka i oko sto radnika koji su radili u nekadašnjim preduzećima PTP "Sinjajevina", Ciglani, PTK, pekari, prodavnici.... Škola je, kaže Čvorović, zatvorena prije više od deceniju, a broj stalnih stanovnika se drastično smanjio.Po popisu iz 1948. godine u Mokrom je bio 281 stanovnik, a sada ih zimuje svega 28.
'Sela Mokro, Gradac, Miloševići i Bijela nekada su činili opštinu Bijela, čije je sjedište bilo u Miloševićima gdje se nalazila i škola koja je srušena 2012. godine. U selu Mokro područno odjeljenje brojalo je 12 đaka. Tokom vremena došlo se do jednog đaka, nastavnika i poslužitelja. Područno odjeljenje zatvoreno je prije 12 godina", kaže Čvorović za "Dan" i dodaje da u selu trenutno imaju četiri osnovaca koji se školuju u Šavniku.
On kaže da u Mokrom najviše ima vikendaša, a da su od mnogobrojnih stočara ostala samo dva.
"Ranije je svaka kuća imala od 20 do 100 ovaca i po desetoro govedi. Katun je bio blizu, na Poljicima, na Vojniku. Danas u Mokrom ni jedna kuća ne drži ovce", kaže Čvorović i dodaje da je jedan od problema i što se momci ne žene.
"Ima oko deset momaka koji su ostali da održavaju svoja imanja ali se ne žene, a zna se da je žena stub kuće. Stoga postoji bojazan da se i ovo selo kao i mnoga druga ne ugasi", ističe Čvorović.
Kaže da nemaju problem sa strujom, da su vodovod dobili 2007. godine, ali je problem slab internet i to što u selu nemaju propdavnicu.
"Ovdje su uglavnom staračka domaćinstva i bilo bi nam puno lakše da ne moramo po namjernice ići u Šavnik koji je udaljen osam kilometara", kaže Čvorović i dodaje da je Mokro jedino selo koje nema kilometar asfalta.
Njegov komšija Mirko Čvorović kaže da sedamdeset godina živi u selu Mokro, tačnije u zaseoku Nakučita greda koji se nalazi na 1020 metara nadmorske visine.
"Ovdje je od 1955. do 1958. godine bila Ciglana koja je dobro radila. Oko 100 radnika tada je bilo zaposleno iz sela Gradac, Mokro i Miloševići. Postojala je Upravna zgrada u kojoj je bila kuhinja i spavaona za radnike. Tada je bila i pekara u selu, a danas je nema u cijeloj opštini. Kada se zatvorila Ciglana, zatvorena je i pekara, a radnici su ostali na selu da se bave poljoprivredom", priča Čvorović i prisjeća se žičare koja je bila aktivna 1958. godine kada je počelo ispitivanje terena za gradnju brane na Komarnici.
"Na dnu sela, u mjestu Sige, bilo je gradilište i tu su bile kuhinja i kancelarije.Žičara je išla do Vojnika, do vrha Jaslike, i koristila se za prenos materijala i radnika. Mjerile su se količine vode i kako se ponašaju u svakom periodu tokom godine. Radovi su trajali tri godine", kaže Čvorović.
On smatra da se ljudi "kada jednom namirišu asfalt" teško vraćaju selu, te da država treba da bolje podrži selo.
"Sama činjenica da nigdje nemamo asfalt sve govori. Država treba da one koji su ostali na selu pita šta im treba ako misle da se selo održi. U suprotnom, otići će i oni što su ostali", podvlači Čvorović.
Problemi sa putnom infrastrukturom
Predsjednik MZ Šavnik Ratko Jakić ističe da u selu Mokro nema problema sa strujom, ali ima sa infrastrukturom.
"Kada su u pitanju putevi, osim glavnog, asfaltiran je dio jednog od tri malo veća puta koja vode do kuća mještana. Ove godine najvjerovatnije neće biti asfaltiranja puteva. Vodovod postoji ali nije po projektu završen do kraja, odnosno nije prošao tehničku provjeru, tako da je pušten bez dozvole. Kada bi prošao tu provjeru, vodovod bi bio predat Komunalnom na održavanje i riješio bi se i problem oko plaćanja utrošene vode. Sada mještani sami plaćaju struju za pumpu koja prenosi vodu do bazena od kojeg dalje postoji slobodan pad, a kada bi imali dozvolu to bi vjerovatno plaćala Opština", kaže Jakić.
