Podsjetimo da je EU BiH opredijelila 250 miliona, Sjevernoj Makedoniji 160 miliona, Albaniji 180 miliona, Gruziji 150 miliona, Jordanu 200 miliona, Kosovu 100 miliona, Moldaviji 100 miliona, Tunisu 600 miliona eura. Najveća pomoć biće upućena Ukrajini - 1,2 milijarde eura.
"Od 60 miliona eura pozajmice pod povoljnim uslovima koje je Savjet EU 25. maja tekuće godine opredijelila Crnoj Gori za ublažavanje posljedica pandemije kovid-19 polovina ili 30 miliona je bezuslovno. Drugih 30 miliona dobićemo tri mjeseca nakon povlačenja prve tranše i to pod određenim uslovima a jedan od njih je i ocjenjivanje Upravljanja javnim investicijama (PIMA) u Crnoj Gori", precizirano je u dokumentu.
Ministarstvo finansija ovu ocjenu neće raditi samo.
"Zadužuje se Ministarstvo finansija da, u komunikaciji sa ekspertima Međunarodnog monetarnog fonda, otpočne aktivnosti na realizaciji ocjene sistema upravljanja javnim investicijama", zaključila je Vlada prije četiri dana.
U dokumentu se navodi ocjena da je od presudnog značaja da se uspostavi efikasan i efektivan sistem upravljanja javnim investicijama - imajući u vidu da kontinuirano i efikasno sprovođenje kapitalnih investicija, u okviru kapitalnog budžeta države, predstavlja jedan od ključnih faktora u funkciji postizanja održivog ekonomskog rasta zemlje.
Da Crna Gora u upravljanju javnim investicijama ima još dosta posla pokazuju i izvještaji međunarodnih institucija.
"Međunarodni pokazatelji kvaliteta upravljanja javnim investicijama u Crnoj Gori pokazuju da, uprkos nedavnim poboljšanjima, i dalje postoji prostor za dodatnim unapređenjima u procesu pripreme, planiranja, realizacije i izvještavanja o javnim investicijama", navedeno je u dokumentu.
U posljednjem izvještaju „Javna potrošnja i finansijska odgovornost — PEFA“ za Crnu Goru od 2016-2018, koji su radili predstavnici Svjetske banke u saradnji sa Vladom, Delegacijom EU u Crnoj Gori i uz finansijsku podršku Povjereničkog fonda SAFE, navodi se da u upravljanju javnim investicijama stanje nije zadovoljavajuće.
"U izvještaju se pod indikatorom upravljanja javnim investicijama razmatrao proces izbora, troškova i praćenja projekata javnih investicija od strane Vlade, sa naglaskom na najveće i najznačajnije projekte. Shodno izvještaju, koji se zasniva na fiskalnoj 2018. godini i pokriva centralni nivo države, indikator „Upravljanje javnim investicijama“ je prepoznat kao oblast koja zahtijeva dalje poboljšanje, ocijenjen je sa najnižom ocjenom (na skali od A do D), uz komentar da je ,,proces slab u svim fazama ciklusa“", konstatuje se u informaciji.
Objašnjeno je da se pod Indikatorom upravljanja javnim investicijama razmatrao proces izbora, troškova i praćenja projekata javnih investicija od strane Vlade, sa naglaskom na najveće i najznačajnije projekte.
Vlada je sredinom 2018. donijela odluku o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor kapitalnih projekata.
Imajući u vidu da se ta odluka primjenjuje od januara 2019, a odnosi se na projekte koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta u 2020. godini, u procesu ocjenjivanja PEFA 2018. nijesu navedene novine. Međutim, proces planiranja javnih investicija je, počev od 2019. godine, unaprijeđen u pojedinim segmentima, ali evidentno je da i dalje postoji prostor za dalja unapređenje ove oblasti.
"Ocjene sistema upravljanja javnim investicijama (eng Public Investment Management Assessment - PIMA) bazira se na uređenju i efikasnosti 15 elemenata koje oblikuju donošenje odluka u tri ključne faze ciklusa. Prva je planiranje investicija za šta su neophodne institucije koje osiguravaju da javna investicija bude fiskalno održiva i efikasno su koordinirana između sektora i nivoa vlasti. Na drugom mjestu je usmjeravanje investicija u prave sektore. Raspodjela javnih investicija u najproduktivnije sektore i projekte, podrazumijeva sveobuhvatno, unificarino i srednjoročno planiranje, kao i objektivne kriterijume za procjenu i na taj način odabir konkretnih projekata", objašnjeno je u Vladinoj informaciji.
Treća je implementacija investicija.
"Pravovremenost i isplativost primjene projekata javnih investicija zahtijeva institucije koje će osigurati potpuno finansiranje projekata, efikasno upravljanje i transparentno praćenje tokom cijele implementacije", istaknuto je.
Izvještaj o PIMA bi uključio detaljnu analizu sa makro-fiskalnom perspektivom, koja bi pokrivala sve izvore finansiranja - budžet, javno-privatna partnerstva, javna preduzeća - tokom čitavog ciklusa upravljanja javnih investicija, počev od planiranja, raspodjele resursa za infrastrukturu i sprovođenje projekata širom javnog sektora.
"Ocjena, pored institucionalnog dizajna obuhvata i analizu istorijskih trendova ulaganja, kao i nivo efikasnosti već primjenljivih procedura ulaganja u zemlji u kojoj se procenjuje, sa uporednim prikazom u odnosu na druge zemlje na globalnom i regionalnom nivou. Istovremeno, PIMA pruža i akcioni plan koji većina zemalja smatra korisnim u sprovođenju reformskih planova. Osim toga, ocjena razmatra pravni okvir, informacione sisteme i, što je najvažnije, kapacitet ljudskih resursa", objašnjeno je u Vladinoj informaciji.
Izvor: Pobjeda
