Naime, u sistem tog ministarstva upisano je oko 90.000 hektara zemljišta sa statusom privatnog vlasništva, a planirano je da kroz ovu mjeru i naredne godine nastave sa upisom livada i pašnjaka koji su u državnom vlasništvu.
"U skladu sa Strategijom i Akcionim planom, treba upisati 150.000 hektara u naš sistem. Kada su u pitanju poljoprivredno zemljište, evidencija i popisivanje poljoprivrednog zemljišta, umnogome nam je pomoglo i to što smo počeli sa upisivanjem livada i pašnjaka. Međutim, kada je riječ o evidenciji katastra, koja je sastavljena od elaborata katastra i katastarskih planova, te registra i drugih ustanova koje se bave poljoprivrednim zemljištem, možemo reći da postoje određeni problemi u dijelu zloupotrebe poljoprivrednog zemljišta. Iz tog razloga, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pokrenulo je proceduru izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, tako da smo u proteklom periodu formirali radnu grupu koja se bavi i koja će se baviti ovim zakonom. Urađen je i nacrt zakona o poljoprivrednom zemljištu i održano je više rasprava na ovu temu, a uključene su sve relevantne institucije, počev od Univerziteta, ministarstva, pa do NVO sektora i poljoprivrednih proizvođača", istakli su iz ministarstva.
Oni nisu precizirali o kakvim se zloupotrebama radi, ali su istakli da je zemljište jedan od najvažnijih prirodnih resursa.
'Prema podacima iz Strategije, u Crnoj Gori imamo oko 240.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Strategija prije svega predstavlja razvojnu strategiju Crne Gore kojom se utvrđuju pravci razvoja poljoprivrede i ruralnih područja za upravljanje poljoprivrednim resursima na dugoročno održiv način, obezbjeđivanje stabilne ponude bezbjedne hrane, prihvatljive u pogledu kvaliteta i cijena, uz očuvanje životne sredine, unapređivanje životnog standarda ruralnog stanovništva i ukupnog ruralnog razvoja, uz očuvanje tradicionalnih vrijednosti i jačanje konkurentnosti proizvođača hrane. Ona donosi viziju i plan za sprovođenje strateške transformacije poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori, što će se osigurati sprovođenjem različitog niza aktivnosti i mjera. Korišćenje raspoloživih resursa livada i pašnjaka tijesno je povezano sa ostankom aktivne radne snage na ruralnom području, odnosno smanjenjem negativnih demografskih trendova, pa s tim u vezi, kako smo i najavili, u ovoj godini smo prvi put uveli premije za livade i pašnjake", kazali su iz ministarstva.
Četvrtina teritorije poljoprivredno obradivo zemljište
Prema dostupnim podacima, Crna Gora posjeduje 334.048,8 hektara ukupno raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, što čini gotovo četvrtinu, ili oko 24 odsto teritorije Crne Gore. Površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta iznosi 257.469,6 hektara.
Bez obzira na to što Crna Gora ima visok stepen obradivog zemljišta po glavi stanovnika, problem je u usitnjenosti parcela, što dodatno otežava ozbiljniju industrijsku proizvodnju. Poljoprivrednici koji žele da zakupe dio državnog zemljišta u obavezi su da urade elaborat o uslovnoj parcelaciji kod licencirane geodetske firme. Ukoliko planiraju dugoročan zakup (15–30 godina), onda je potrebno dostaviti i biznis plan, odnosno investicioni program.
