Poljoprivredni klaster Crne Gore je, kako kažu, udruženje sa više od 1500 članova iz svih krajeva Crne Gore, a dominanta oblast njihovih članova je stočarstvo.
Navode da se do sada nijesu oglašavali jer nijesu imali dovoljno pravih informacija o čitavom procesu.
U saopštenju navode da su u nizu sastanaka sa predstavnivcima Ministarstva poljoprivrede i Uprave za bezbjednost hrane, lokalnim veterinarima, kao i kontinuiranom komunikacijom sa svojim članovima, kao predstavnici Poljoprivrednog klastera Crne Gore, pokušavaju da pronađu najbolji model izlaska iz situacije nastale pojavom kju groznice.
„Šteta jeste i biće ogromna. Propusti su napravljeni. Od testiranja uvezenih grla, preventivnih mjera, info kampanje i edukacije farmera kao pripreme za moguću, odavno najavljivanu zaraznu bolest, koja je po svom karakteru, to jest, prenosiva sa životinja na ljude, pa do načina i mogućnosti smanjenja štete, odnosno mjera obeštećenja farmera za njihova proizvodna grla, ali i ljudi koji su ili će oboljeti od navedene zarazne bolesti“, poručuje se u saopštenju Poljoprivrednog klastera Crne Gore, koje potpisuje predsjednik Boško Miličić.
Kako ističu trenutno najbitniji korak jeste da svi predstavnici Opština odrede lokaciju na kojoj će se zakopati uginula stoka i da Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za bezbjednost potvrde i daju rješenje da pomenute lokacije odgovaraju svim propisima i uslovima za bezbjedno zakopavanje uginule stoke.
„Ljuti smo na sve i svakoga ko učestvuje u ovom za nas jedinom poslu od koga živimo. O odgovornosti ćemo neki drugi put i baviće se time neke druge institucije, sada imamo preča posla. Sada je najvažnije stati na put širenju zaraze i spašavanju onoga što se spasiti može. Predlažemo da se što prije krene sa preventivnim mjerama zaštite, da se pripreme sredstva za preventivu, sredstva za dezinfekciju, kao i kvalitetne vakcine“, kažu u Poljoprivrednom klasteru Crne Gore.
Navode i da su u problemu prije svega farmeri, ali i prerađivački sektor, pa trgovački i turistički sektori kao i potrošači.
Od samog početka, još od najava da postoji realna mogućnost da se kju groznica pojavi i počne širiti u Crnoj Gori, u Klasteru kažu da pomno prate situaciju, pokušavaju da unaprijede znanje farmera.
„Samo ćemo navesti primjer da jedna prosječna farma krava generiše oko 4000 eura PDV-a mjesečno, obezbjeđuje hranu stanovništvu i održava pašnjeke i obradive površine. Dovoljno da ukaže na naš značaj, da ne pominjemo i to koliko je ljudi zapošljeno na ovim farmama i značaj iputa koje dajemo prerađivačkom prehrambenom sektoru“, poručuju iz Klastera.
Veliki su izazovi, kako kažu, različite su predloge članova imali za reagovanja i aktivnosti organizacije od najblažih do najradikalnijih aktivnosti.
„Uvijek vodimo računa i pokušavamo da probleme koji nam se javljaju, delegiramo nadležnim institucijama, u ovom slučaju Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za bezbjednost hrane i zajedno pokušamo naći rješenja, kako bi se oni prevazišli“, navodi se u saopštenju Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
Ovakve situacije, kako poručuju, nažalost pokazuju koliko smo sistemski udaljeni od strateškog pristupa organizacije poljoprivrede i proizvodnje hrane od farme pa do trpeze.
„Pokazuju koliko smo nespremni za sve što se može desiti sjutra, To je žalosno, ali to je naša realnost. Danas kju, sjutra neka druga groznica…“, poručuju iz klastera.
Od samog osnivanja, kako ističu, pokušavaju uticati na donosioce odluka da se Agrobudžet, koji je kako poručuju, „sramno nizak i najmanji u regionu, manje od 2% nacionalnog budžeta, podigne na 5%“.
„Zato smo i pripremili kampanju „5 poštenih za poljoprivredu!“, koju smo opet odložili zbog izbora, kako nas niko ne bi povezao sa politikom i umanjio snagu kampanje. Neka javnost, a i donosioci odluka, prije svega Vlada Crne Gore, razmisle koliko bi poljoprivreda bila jača, spremnija i otpornija za ovakve i slične izazove? Jer mi se ne borimo za veći Agrobudžet samo za farmere. Tu je dio i za savjetodavne službe i za kontrolna tijela i što je najvažnije za Upravu za bezbjednost hrane“, poručuju iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
Farmeri su, kako ističu, godinama predstavljani kao neko ko samo i stalno nešto traži.
„Mi ne tražimo samo za sebe, mi tražimo i za Ministarstvo poljoprivrede, jer da imaju uslova i oni bi mogli bolje podržati sve procese od razvoja do zaštite zdravlja ljudi i životinja. Da je ijedna Vlada razmišljala o tome, danas ne bi imali ovakvu muku, čije posledice ćemo tek sagledati. A ko će ih na kraju platiti? Naravno građani Crne Gore. Oni isti potrošači o kojima ovakvim propustima ugrožavamo i kvalitet života i sami život“, poručuju u saopštenju.
Sve ovo, kako ističu, ukazuje da samo zajednički pristup rješavanju izazova u poljoprivredi i ozbiljno povećanje Agrobudžeta može donijeti najbolja rješenja i efikasan sistem proizvodnje, prerade, distibucije hrane uz kontinuiranu i odgovornu kontrolu i kvaliteta i bezbjednosti hrane.
„Mi u Klasteru smo voljni da zajedno rješavamo probleme. Još uvijek. Do kada će to strpljenje trajati, najmanje zavisi od nas. Zato pozivamo sve u lancu vrijednosti stočarske proizvodnje, da se uključe, da se ujedinimo i zaustavimo ovu muku“, zaključuje se u saopštenju Poljoprivrednog klastera Crne Gore.
