Evropski statistički zavod je uporedio ljetošnje cifre o potrošnji struje sa ciframa iz rekordno niske 2016. godine i došao do zanimljivih zaključaka.
“U poređenju s najnižim nivoom iz juna 2016. godine, Grčka, Španija, Hrvatska, Kipar, Poljska i Slovenija pokazuju pad veći od 10 odsto. Kako je turizam važan sektor za većinu tih zemalja, vjerovatno je da je smanjenje broja turista dovelo do smanjenja potrošnje električne energije. Sektor turizma zabilježio je veliki pad zbog zemalja koje su izdavale upozorenja o putovanju i nametale mjere karantina”, naveo je Eurostat u tekstu objavljenom na zvaničnoj web stranici.
S druge strane, sedam država članica (Danska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Austrija, Portugal i Finska) pokazuju smanjenje potrošnje električne energije od 5% do 10%, dok je za osam država članica pad bio između jedan i pet odsto (Belgija, Bugarska, Češka, Francuska, Mađarska, Holandija, Rumunija i Slovačka).
“U Letoniji i Litvaniji situacija je ostala stabilna (do + 1 odsto), a preostale zemlje (Estonija, Irska, Malta i Švedska) izvijestile su o porastu potrošnje električne energije u odnosu na najniži nivo iz juna. Iako Danska i Bugarska pokazuju porast potrošnje električne energije od marta do maja 2020. godine, u junu su obje zabilježile smanjenje potrošnje električne energije u odnosu na najniži referentni mjesec između 2016. i 2019. godine”, navodi EUROSTAT.
Kada se usporede podaci iz juna s majem 2020. godine, u nekim državama članicama može se pokazati “poboljšanje” ili “pogoršanje”. Međutim, svaka zemlja ima obrasce potrošnje.
“U nekim je zemljama ‘normalna’ potrošnja električne energije u junu uvijek veća nego u maju (poput Grčke, Španije, Italije, Kipra, Hrvatske, Mađarske i Malte, vjerovatno zato što sezona turizma započinje, a temperature zahtijevaju klimatizaciju. U drugima je suprotno i potrošnja se smanjuje od maja do juna (poput Finske, Švedske, Francuske i Irske, vjerovatno zato što grijanje više nije potrebno, a sezona praznika počinje u junu). Pri tumačenju podataka za maj u odnosu na jun, ovi obrasci trebaju se uzeti u obzir”, zaključuje EUROSTAT.
Crnogorska domaćinstva su u julu 2020. godine potrošila 94.888.987 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 16,7 odsto manje u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom jula 2019. godine. Prosječan julski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 26,30 eura.
“Domaćinstva na Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 19,11 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 36,97 eura”, pokazuju podaci crnogorske Elektroprivrede.
Čak 64,72 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do 50 eura 18,99 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 13,80 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,49 odsto kupaca.
Julske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 53,9 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 195.074 kupaca.
Podsjetimo, prema podacima EUROSTAT-a, najjeftinije kilovate u Evropi plaćaju domaćinstva u Ukrajini svega 4,4 centa po kilovatsatu (kWh), dok je struja za građane najskuplja u Njemačkoj čak 30,88 centi za kWh. cijena kilovatsata električne energije u Crnoj Gori za domaćinstva iznosi l0,3 centi i upola je niža od evropskog prosjeka EU (28), koji iznosi 21,54 centi po kWh.
Što se tiče zemalja bivše SFRJ i regiona, najveću cijenu struje plaćaju domaćinstva u Sloveniji 16,34 centi po kilovat-času, dok je električna energija, što se tiče našeg regiona, najjeftinija na Kosovu svega šest centi po kilovatsatu.
Izvor: Dnevne novine
