”Dok ne udare po džepu nesavjesnih građana, nema ovdje sreće. Džaba ‘udaraju na svijest i obraz. Zato je hitno potrebno postaviti kamere”, kazao je “Vijestima” jedan od mještana sa čijeg prozora kuće se pruže pogled na rijeku.
Ali, od tog pogleda nikome ne može biti dobro. Rijeci posebno. U koritu Gračanice, kao i duž njene obale, nema čega nema - flaše, kese, gume, čak i cigle i uginule životinje, jednom riječju smeće “buja” gdje god se okrenete. Fali jedino vode.
”Teško je utvrditi šta je sve odbačeno u divljoj deponiji koja liči na sve sem na riječno korito. Možda bi bilo lakše utvrditi čega nema, ako uopšte postoji nešto što neodgovorni nijesu tamo bacili. Neshvatljivo i neprihvatljivo je da se već decenijama na istim lokacijama ponavljaju isti problemi, a da se ne pronađu odgovorni za ekokriminal koji izaziva nesagledive ekološke i ekonomske štete”, ističe direktor Ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović.
Korito Gračanice je dodatno devastirano eksploatacijom šljunka, a rijeka decenijama predstavlja jednu od crnih ekoloških tačaka u gradu pod Trebjesom. I pored akcija čišćenja koje su organizovali nevladin sektor i institucije, rijeka i njene obale su i dalje zatrpane smećem. Uzalud se Gračanica bori da preživi kada je nesavjesni građani godinama konstantno truju.
”Deformisano i devastirano, različitom vrstama otpada prepuno riječno korito Gračanice predstavlja pravu ekološku crnu tačku, koja je velika prijetnja i po javno zdravlje, naročito tokom ljetnjih mjeseci kada su visoke temperature pogodne i za pojavu različitih zaraznih bolesti ljudi i stoke. Višedecenijski nemar nadležnih insitucija prema ovom životnom problemu koji optrećuje lokalnu zajednicu, doveo je do toga da danas imamo apokaliptične scene u koritu rijeke Gračanice i okolnom području, u neposrednoj blizini naseljenih mjesta, koja su dodatno opterećena i siromaštvom”, kazao je Perović.
Te apokaliptične scene kao da je neko zamrznuo - godinama su tu.
”Imajući u vidu potrebu hitne sanacije i revitalizacije devastiranog korita Gračanice, uspostavljanje konkretnog i kontinuiranog monitoringa terena, što podrazumijeva i efikasnu kaznenu politiku, smatramo da je potrebno međusektorsko djelovanje u pripremi mjera koje bi dale rezultate na terenu. Gračanica ima veoma važan ekosistemski značaj za lokalnu zajednicu, i kao takva mora biti u vrhu prioriteta”, poručio je Perović.
Načelnik Komunalne policije Veselin Čurović očekuje da uskoro dobiju saglasnost od Agencije za zaštitu ličnih podataka za postavljanje video nadzora koji bi im pomogao da se konačno izbore sa nesavjesnim građanima i da divlje deponije postanu prošlost.
”Nekoliko mjeseci čekamo saglasnost Agencije i nadamo se da ćemo je uskoro i dobiti. Planiramo da lokacije koje su u blizini korita rijeka i obala rijeka ‘pokrijemo’ kamerama i našim službenicima olakšamo nadzor nad tim površinama, gdje je stvarno katastrofa. U koritu rijeke Gračanice i duž njene obale postoji nekoliko lokacija koje su zaista simptomatične i nadamo se da ćemo video nadzorom uspjeti da taj problem riješimo”, kazao je Čurović “Vijestima”.
Za sanaciju šest mostova potrebno preko 2,8 miliona eura
Iz lokalne uprave su prošle godine najavili uređenje Gračanice, vraćanje rijeke u korito i saniranje stopa mostova. Organizovane su akcije čišćenja koje su dale trenutni rezultat, a mostovi čekaju da država preko projekata obezbijedi novac. Prema projektu, za sanaciju šest mostova potrebno je preko 2,8 miliona eura.
”Korito rijeke Gračanice godinama je devastirano eksploatacijom šljunka i pijeska, kao i odlaganjem različitih vrsta otpada. Prirodni tok rijeke je promijenjen, a korito je znatno prošireno velikim brojem divljih deponija. Uprkos tome što smo stalno organizovali akcije uklanjanja otpada, nije pronađeno trajno rješenje za uređenje ovog područja. Problemi su najizraženiji na dijelu vodotoka od mosta za Ozriniće do mosta na utovarno-istovarnoj rampi”, kazala je “Vijestima” Milanka Radulović, sekretarka Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Opštine Nikšić.
